Centar za istraživanje glagoljaštva
Međunarodna konferencija Digital Humanities and Heritage, Zagreb, 25. - 27. listopada 2023.

Međunarodna konferencija Digital Humanities and Heritage, Zagreb, 25. - 27. listopada 2023.

Suradnice Centra za istraživanje glagoljaštva sudjeluju izlaganjem na međunarodnoj konferenciji Digital Humanities and Heritage, Zagreb, 25. - 27. listopada 2023.

U izlaganju pod naslovom Virtual Research Environment for Glagolitic manuscripts’ fragments: challenges, future directions, and the role of GLAM Lab in its establishment iznijet će dio rezultata institucionalnog projekta Jezična, pismovna i kodikološka analiza fragmenata zbirke Ivana Berčića zadarske provenijencije u virtualnom istraživačkom okruženju koji financira Sveučilište u Zadru (institucionalni projekt broj IP.01.2021.22), ali i istaknuti daljnje aktivnosti u području glagoljske filigranologije i digitalne humanistike.

Pročitaj više
Međunarodna konferencija Digital Humanities and Heritage, Zagreb, 25. - 27. listopada 2023.

Content

Hrvatska ćirilična baština (HrvĆirBa)

Projekt Hrvatska ćirilična baština (HrvĆirBa) znanstveni projekt čiji je nositelj Staroslavenski institut u Zagrebu.

Iz Centra za istraživanje glagoljaštva, u projektu sudjeluju izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić i asistentica Laura Grzunov.

Projekt predviđa stvaranje digitaliziranog korpusa hrvatske ćirilične baštine kao temelja za buduće kompetitivne projekte u tome području. Pozornost je usmjerena na izgradnju digitalnog repozitorija (baze podataka) u otvorenom pristupu koji će sadržavati digitalne reprodukcije prikupljene građe i njezin metapodatkovni opis uz poštivanje vlasničkih i drugih prava pri objavi građe i podataka. Modeliranje bibliografskog opisa te izrada aplikacijskog profila za opis ćiriličnih rukopisa i vodenih znakova te za unos podataka u bazu provodit će se u Centru za istraživanje glagoljaštva Sveučilišta u Zadru i Staroslavenskom institutu.

Istraživanje obuhvaća hrvatskoćirilične dokumente iz arhiva, knjižnica i muzeja u Hrvatskoj i inozemstvu (Brač, Dubrovnik, franjevački samostani u Hrvatskoj i BiH, Herceg Novi, Kotor, Omiš, Rim, Sarajevo, Split, Šibenik, Zadar i Zagreb). Suradnici na projektu, odabrani među najkompetetnijima u Hrvatskoj za ovu vrstu istraživanja, provodit će istraživanja i izvršiti samu analizu.

U posljednje dvije godine projekta istraživat će se vodeni znakovi u odabranim ćiriličnim dokumentima i izraditi digitalni repozitorij vodenih znakova koji će biti povezan s repozitorijem ćiriličnih dokumenata.

Informacije o projektu