Projekt financira Sveučilište u Zadru (institucionalni projekt broj IP.01.2021.22)

Jezična, pismovna i kodikološka analiza fragmenata zbirke Ivana Berčića zadarske provenijencije u virtualnom istraživačkom okruženju

Voditelj projekta: Izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato (znanstveni savjetnik) - 1. godina

Voditeljica projekta: doc. dr. sc. Ivana Petešić Šušak - 2. godina

Opis projekta:

Zbirka fragmenata Ivana Berčića pohranjena je u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Sankt-Peterburgu i najveća je zbirka glagoljskih spomenika izvan Hrvatske. Prikupljao ju je don Ivan Berčić (1824. – 1870.), zadarski svećenik, glagoljaš. Zbirka se sastoji se od pet cjelovitih kodeksa iz 15. i 16. stoljeća, 154 fragmenta i 53 teksta pisana kurzivnom glagoljicom, a najveći dio zbirke čine glagoljski fragmenti. Riječ je o 154 fragmenta hrvatskoglagoljskih kodeksa, što tu zbirku čini najvećom zbirkom glagoljskih fragmenata uopće. Glavninu fragmenata čine fragmenti zadarske provenijencije. Nakon Berčićeve prerane smrti zbirka je nizom raznih okolnosti bila prodana Ruskoj nacionalnoj knjižnici.

Korpus koji će biti istražen u ovom projektu sastoji se od fragmenata Berčićeve zbirke koji su zadarske provenijencije, i to 84 fragmenta brevijara, misala, zbornika i ostalih tekstova. Analiza jezika i pisma za projekt odabranih fragmenata, ali i njihovih kodikoloških osobitosti, značajno će pridonijeti spoznajama o povijesti hrvatskog jezika i pisma, osobito jezika i pisma korištenog na zadarskom području, ali i općenito potpunijem razumijevanju i vrednovanju društveno-povijesnih i kulturoloških osobitosti života na zadarskom području u razdoblju iz kojih dolaze fragmenti, bilo da je riječ o načinu na koji su hrvatskoglagoljski rukopisi bili kodikološki priređeni, o razdoblju kada su pisani ili pak o okolnostima njihova čuvanja, odnosno razdoblju njihova pronalaska i korištenja. Nakon svih do sada učinjenih poslova oko Berčićeve zbirke, preostaje transliteracija fragmenata te detaljna jezična, pismovna i kodikološka analiza fragmenata zadarske provenijencije čiji je cilj uočiti i opisati jezična i pismovna obilježja tih fragmenata kako bi se na temelju tako dobivenih spoznaja nadopunila saznanja o osobitostima hrvatskoglagoljske pismenosti zadarskog područja, uključujući spoznaje o glagoljskim pisarima, pisarskim školama i osobitostima jezika i pisma. Nadalje, očekuje se da će se na temelju spoznaja dobivenih ovim projektom moći utvrditi ili pak opovrgnuti zadarska provenijencija onih fragmenata za koje je Berčić utvrdio da pripadaju zadarskom području, izraditi detaljan kodikološki opis fragmenata glagoljskih rukopisa zadarske provenijencije i uspostaviti rad na glosaru zadarskoga glagoljaštva. Važnu odrednicu projekta predstavljaju i aktivnosti vezane uz izgradnju strukturirane baze podataka hrvatskoglagoljskih fragmenata te virtualnoga istraživačkog okruženja u svrhu stvaranja pretpostavki i platforme za suradničko istraživanje hrvatskoga glagoljaštva u virtualno dijeljenom istraživačkom prostoru koji uz platformu za suradnju omogućuje ili razvija i digitalne alate te omogućuje suradnicima edukaciju i alate potrebne za primjenu istraživačkih metoda kakve se razvijaju u području suvremene discipline digitalne humanistike.

Suradnici na projektu