Centar za istraživanje glagoljaštva

Znanstveni kolokvij Berčićevi fragmenti u virtualnom istraživačkom okruženju

Znanstveni kolokvij Berčićevi fragmenti u virtualnom istraživačkom okruženju

PROGRAM

10:00 – 10:15 Pozdravni govori

10:15 – 10:45 Erich Renhart: Cultural and scientific profit from dealing with manuscript fragments (plenarno izlaganje)

10:45 – 11:05 Marijana Tomić, Laura Grzunov: Fragmentologija u digitalnom okruženju

11:05 – 11:20 Stanka

11:20 – 11:35 Ivana Petešić Šušak: Grafetičke osobitosti fragmenta brevijara (tom 1, opis 10) iz Berčićeve zbirke glagoljskih fragmenata

11:35 – 11:50 Josip Galić: Žmanski fragmenti misala iz Berčićeve zbirke

11:50 – 12:05 Ivica Vigato: Leksičke značajke najfrekventnijih riječi u fragmentima zbirke Ivana Berčića zadarske provenijencije

12:05 – 12:20 Vjačeslav Kozak: Hrvatskoglagoljske rukopisne propovjedi 18. stoljeća u zbirci Ivana Berčića

12:20 – 12:35 Ivana Eterović, Vera Blažević Krezić: Rukopisna staroslavenska gramatika Ivana Berčića

Content

Hrvatska ćirilična baština (HrvĆirBa)

Projekt Hrvatska ćirilična baština (HrvĆirBa) znanstveni projekt čiji je nositelj Staroslavenski institut u Zagrebu.

Iz Centra za istraživanje glagoljaštva, u projektu sudjeluju izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić i asistentica Laura Grzunov.

Projekt predviđa stvaranje digitaliziranog korpusa hrvatske ćirilične baštine kao temelja za buduće kompetitivne projekte u tome području. Pozornost je usmjerena na izgradnju digitalnog repozitorija (baze podataka) u otvorenom pristupu koji će sadržavati digitalne reprodukcije prikupljene građe i njezin metapodatkovni opis uz poštivanje vlasničkih i drugih prava pri objavi građe i podataka. Modeliranje bibliografskog opisa te izrada aplikacijskog profila za opis ćiriličnih rukopisa i vodenih znakova te za unos podataka u bazu provodit će se u Centru za istraživanje glagoljaštva Sveučilišta u Zadru i Staroslavenskom institutu.

Istraživanje obuhvaća hrvatskoćirilične dokumente iz arhiva, knjižnica i muzeja u Hrvatskoj i inozemstvu (Brač, Dubrovnik, franjevački samostani u Hrvatskoj i BiH, Herceg Novi, Kotor, Omiš, Rim, Sarajevo, Split, Šibenik, Zadar i Zagreb). Suradnici na projektu, odabrani među najkompetetnijima u Hrvatskoj za ovu vrstu istraživanja, provodit će istraživanja i izvršiti samu analizu.

U posljednje dvije godine projekta istraživat će se vodeni znakovi u odabranim ćiriličnim dokumentima i izraditi digitalni repozitorij vodenih znakova koji će biti povezan s repozitorijem ćiriličnih dokumenata.

Informacije o projektu