dr. sc. Kristijan Kuhar, znanstveni suradnik

lic. theol. Silvio Košćak, doktorand

Staroslavenski institut Zagreb

Novakov kȏd

Vrijednost Misala kneza Novaka ne proizlazi samo iz njegove sačuvanosti od 1368. godine te da je svoju važnost imao u priređivanju Prvotiska misala, već se ona nalazi i u pionirskim nastojanjima skupine znanstvenika i suradnika Staroslavenskog instituta koji ovaj hrvatskoglagoljski rukopis žele prenijeti u digitalno okružje. U kontekstu interdisciplinarnog istraživanja Misala kneza Novaka na projektu Hrvatske zaklade za znanost pod nazivnom „Interdisciplinarni pristup hrvatskoglagoljskomu misalu na primjeru Misala kneza Novaka“ Hrvatske zaklade za znanost“ (IP-2019-04-3797) pri Staroslavenskom institut skupina znanstvenika istražuje jezične, povijesne, povijesno-liturgijske i povijesno-teološke specifičnosti ovog rukopisa, a ujedno se rukopis prenosi u digitalno okružje pomoću Inicijative za kodiranje teksta (TEI).

Autori će predstaviti metodologiju koja se primjenjuje prilikom prenošenja Misala kneza Novaka u digitalno okružje. Kada kodiranje bude dovršeno ovaj će vrijedan misal nakon svog tekstualnog boravka na pergameni, nedavnog njegovog „papirnatog“ reprinta, dobiti još jedno svoje izdanje „na zaslonu“.

Dr. sc. Martina Kramarić

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Proces izrade digitalnoga izdanja glagoljičnoga teksta Zrcalo člověčaskago spasenja (1445.)

Zrcalo člověčaskago spasenja važno je djelo hrvatske srednjovjekovne književnosti zapisano u glagoljičnome rukopisu Zbornik žakna Luke. 

U prezentaciji ćemo predstaviti planiranu izradu kompletnoga digitalnoga izdanja toga djela, koja uključuje digitalizirani tekst izrađen u XML-u i označen TEI oznakama te planirano pridruživanje tekstu slika rukopisa, koji se čuva u Vatikanskoj apostolskoj knjižnici. Rukopis je digitaliziran i javno dostupan na stranicama digitalne knjižnice (DigiVatLib). Kompletno digitalno izdanje omogućit će istodoban prikaz slike rukopisa i njezinoga transkribiranoga digitalnog teksta.

S obzirom na to da djelo ukupno obuhvaća 162 folije teksta, povezivanje slike rukopisa i teksta odvijat će se postupno. Rezultati projekta bit će objavljeni u repozitoriju GAMS (Geisteswissenschaftliches Asset Management System) Austrijskoga centra za digitalnu humanistiku. Nadamo se da će takvo digitalno izdanje potaknuti i izradu drugih digitalnih izdanja bogate rukopisne građe koju hrvatska srednjovjekovna književnost posjeduje, a nije dosad objavljena.

izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato, dr. sc. Ivana Petešić-Šušak, prof. dr. sc. Kristijan Juran, Laura Grzunov, asistentica, izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić 

Centar za istraživanje glagoljaštva Sveučilišta u Zadru

Fragmenti o Berčićevim fragmentima

Zbirka glagoljskih fragmenata Ivana Berčića najveća je zbirka glagoljskih spomenika izvan Hrvatske. Prikupljao ju je don Ivan Berčić (1824. – 1870.), zadarski svećenik, glagoljaš, profesor staroslavenskog jezika i liturgike u zadarskom sjemeništu Zmajević. Nakon Berčićeve smrti zbirka bila prodana Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Sankt-Peterburgu. Najveći dio njegove zbirke čine glagoljski fragmenti, a glavninu fragmenata čine oni zadarske provenijencije. 

U sklopu Centra za istraživanje glagoljaštva Sveučilišta u Zadru provodi se projekt Jezična, pismovna i kodikološka analiza fragmenata zbirke Ivana Berčića zadarske provenijencije u virtualnom istraživačkom okruženju (IP.01.2021.22 )(voditelj: izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato). Cilj projekta je transliteracija, detaljna jezična, pismovna i kodikološka analiza fragmenata Berčićeve zbirke zadarske provenijencije. Na temelju spoznaja dobivenih ovim projektom nadopunit će se saznanja o osobitostima hrvatskoglagoljske pismenosti zadarskog područja, uključujući spoznaje o glagoljskim pisarima, pisarskim školama i osobitostima jezika i pisma.

Tijekom projekta nastojat će se izraditi nacrt i prve verzije tzv. virtualnoga istraživačkog okruženja (VIO) (engl. VRE – virtual research environment) u području istraživanja hrvatskoglagoljskih fragmenata. Takvo okruženje bilo bo primjenjivo i na druga istraživanja u području hrvatskoga glagoljaštva, osobito fragmenata, a cilj je povećanje istraživačkih mogućnosti znanstvenicima kroz uspostavu platforme za suradnički rad u digitalnom okruženju.

U ovom će izlaganju biti predstavljen projekt te odabrani fragmenti Berčićeve zbirke.

Laura Grzunov, asistentica, izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić

Centar za istraživanje glagoljaštva Sveučilišta u Zadru

Glagoljaštvo i otvorena znanost – pretpostavke, prepreke, primjeri dobre prakse

Znanstvenici Centra za istraživanje glagoljaštva Sveučilišta u Zadru imaju za cilj interdisciplinarno proučavanje, interpretiranje i promoviranje hrvatskoga glagoljaštva, osobito njegova zadarskoga odsječka. Kao jedna od zadaća Centra navodi se digitalizacija i objavljivanje digitalnih reprodukcija glagoljske građe, te se u sklopu projekata koje provodi Centar pozornost osobito pridaje otvorenim podacima te objavljivanju podataka o glagoljaštvu otvorenom pristupu, te se na taj način izravno podupire inicijativa otvorene znanosti.

Centar je osobito usmjeren i na uključivanje javnosti u istraživanja hrvatskoga glagoljaštva. Pozivanje javnosti na dijeljenje znanja i doprinos poboljšanja znanja o svijetu danas je poznato pod terminom građanska znanost. Jedan od mogućih oblika provođenja građanske znanosti, putem kojeg se široj javnosti u obliku otvorenog poziva predlaže dobrovoljno rješavanje određenih zadataka, naziva se crowdsourcing ili masovna podrška. U sklopu aktivnosti Centra za istraživanje glagoljaštva proveden je projekt Javna znanost u području glagoljaštva: od crowdsoucinga do znanja  putem kojeg se javnost pozivala na suradničku transliteraciju i istraživanje vrijednih glagoljskih tekstova zadarskog područja. U ovom izlaganju bit će predstavljene zadaće te ostvareni i budući projekti Centra kroz koje se može prepoznati važnost zagovaranja otvorenog pristupa, uključivanja javnosti u određene dijelove istraživanja u području glagoljaštva i važnost popularizacije znanosti u području hrvatskog glagoljaštva.