Osim suorganizacije, suradnici Centra za istraživanje glagoljaštva sudjeluju i zanimljivim izlaganjima.

Doc. dr. sc. Ivana Petešić Šušak iz Centar za istraživanje glagoljaštva i s Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru u svome izlaganju Glagoljski kurziv na zadarskom području dat će pregled dokumenata pisanih glagoljskim kurzivnim pismom na zadarskom području, te opisati njihove značajke.

Prof. dr. sc. Kristijan Juran iz Centra za istraživanje glagoljaštva i s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru u izlaganju Crtice iz šibenske kurzivne glagolitike predstavit će, opisati i pojasniti pojedinačne dokumente pisane glagoljskim kurzivnim pismom na šibenskom području.

Izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić i asistentica Laura Grzunov održat će izlaganje "Glagoljski kurziv zadarskog područja u digitalnom okruženju: istraživanje, građanska znanosti i AI" u kojem će biti predstavljeni rezultati nekih od istraživanja koja se provode u Centru za istraživanje glagoljaštva Sveučilišta u Zadru, a koja uključuju digitalne alate, kampanje masovne podrške i uporabu umjetne inteligencije.

U svim aktivnostima sudjelovat će i studenti triju sveučilišnih odjela, i to Odjela za informacijske znanosti, Odjela za povijest i Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru. Dodatno, na skupu će im se pridružiti i studenti kroatistike Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Pozvani izlagači su akademik Mateo Žagar (Filozofski fakultet u Zagrebu), dr. sc. Ivan Botica (Staroslavenski institut) i prof. dr. sc. Siniša Reberski (Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu).

Prof. dr. sc. Siniša Reberski će osim izlaganja za studente održati i zanimljivu radionicu glagoljske kaligrafije u kojoj će biti prikazan i pisarski stol i alati koje su pisari rabili pri pisanju glagoljskih dokumenata, a bit će održana i demonstracija tiska na replici tiskarske preše kakvu je u svojoj tiskari u Rijeci u 16. stoljeću koristio Šimun Kožičić Benja, modruški biskup, Zadranin, potomak ugledne zadarske plemićke obitelji, osnivač glagoljske tiskare u Rijeci, koji je u njoj od 1530. do 1531. tiskao čak šest glagoljskih liturgijskih knjiga.